Savremeni Olimpijski Pokret: Glavni Trendovi

Savremeni Olimpijski Pokret: Glavni Trendovi
Savremeni Olimpijski Pokret: Glavni Trendovi

Video: Savremeni Olimpijski Pokret: Glavni Trendovi

Video: Savremeni Olimpijski Pokret: Glavni Trendovi
Video: Kolyada, Sinitsina / Katsalapov - Victory Ceremony - Men, Dance - Rostelecom Cup 2021 - 28-11-2021 2024, April
Anonim

Olimpijski pokret se neprestano poboljšava, međutim, nažalost, osim pozitivnih, postoje i negativni trendovi u njegovom razvoju. Međutim, MOK posvećuje veliku pažnju problemima Igara i pokušava ih riješiti najbolje što može.

Savremeni olimpijski pokret: glavni trendovi
Savremeni olimpijski pokret: glavni trendovi

Mnogo je pozitivnih trendova među glavnim trendovima modernog olimpijskog pokreta. To se posebno odnosi na organizaciju Olimpijskih igara mladih. Prve ljetne igre počele su se održavati tek 2010. godine, a zimske - 2012. Prethodnice Olimpijskih igara za mlade bile su svjetska takmičenja na kojima su učestvovali mlađi sportisti, čija je starost bila od 14 do 18 godina. Svrha organizacije takvih događaja bila je želja da se mladi ljudi uključe u zvanični olimpijski pokret, pomogne juniorima da ostvare svoje talente, kao i da se pronađu snažni sportisti koji će biti dostojni predstavljati svoje zemlje na narednim Igrama.

Još jedan pozitivan trend bio je postepeno uključivanje žena u olimpijski pokret i ispravljanje rodnih asimetrija. Do 1981. godine nijedna žena nije bila članica MOK-a, budući da su odluku o sastavu Odbora donosili njegovi članovi, tj. ljudi. Čak i 1999. godine, od 113 ljudi u MOK-u, bilo je samo 13 žena, a ženski sport na Olimpijskim igrama počeo se prepoznavati nakon 2000. godine, kada su sportisti na Olimpijskim igrama u Sydneyu pokušali dokazati da se mogu dostojanstveno takmičiti. Odnos prema ženskom sportu i dalje je dvosmislen, međutim, pozitivni trendovi u ovom pitanju su se pojavili.

Nažalost, postoji i određena količina negativnosti. Uprkos činjenici da je prema izjavama članova MOO-a, glavni cilj modernog olimpijskog pokreta poboljšanje međusobnog razumijevanja među građanima različitih zemalja, primjećuje se suprotan trend. Davne 1964. godine, tokom fudbalske utakmice u sklopu Olimpijskih igara, navijači su, nezadovoljni postupcima sudija, započeli tuču, u kojoj je više od 300 ljudi poginulo, a više od 600 je teško povrijeđeno. Olimpijska ideologija, koja se temelji na ljubavi, uzajamnom razumijevanju i pravdi, ne funkcionira uvijek i, na žalost, rezultati Igara često izazivaju ozbiljne skandale. Primjer su Olimpijske igre u Salt Lake Cityju.

I, konačno, još jedna neprijatna tendencija bila je prekomjerna politizacija pokreta. Pojedinačni sportisti, ili čak cijele države, dogovaraju bojkot ili, još gore, pokazuju potpuno nepoštovanje, demonstrativno kršeći pravila događaja. Čak su i Olimpijske igre u Sočiju 2014. kontroverzne, a američki kongresmeni čak predlažu zajednički američko-evropski bojkot. Nažalost, malo političara razumije koliko su takve akcije destruktivne za olimpijski pokret u cjelini.

Preporučuje se: