Nakon Drugog svjetskog rata olimpijski pokret se nastavio razvijati. Konkretno, pedesetih godina socijalističke zemlje počele su aktivno sudjelovati u Igrama. Ljetne olimpijske igre u Melbourneu postale su veliki uspjeh za ove države.
Mjesto za sljedeću olimpijadu određeno je na sastanku komisije Međunarodnog olimpijskog komiteta 1949. u Rimu. Među gradovima kandidatima bilo je nekoliko većih američkih gradova, kao i Melbourne, Mexico City i Buenos Aires. Melbourne je pobijedio, ali odlučeno je da se konjička natjecanja prebace odatle. Zbog australijskih zakona, konji bi morali proći predugu karantenu. Stoga je ova faza igara održana u Stockholmu.
U samoj Australiji igre su postale element političke konfrontacije. Guverner jedne od država odbio je financirati svoj dio Olimpijskih igara. To je ugrozilo izgradnju nekih olimpijskih objekata, ali je na kraju završeno na vrijeme.
67 zemalja poslalo je svoje ekipe na utakmice. Broj država učesnica smanjio se u odnosu na prethodna takmičenja. Nekoliko zemalja odbilo je sudjelovati u igrama iz političkih razloga. Egipat je odbio da zastupa svoj tim zbog sukoba oko Sueskog kanala s Velikom Britanijom. Australiju je, kao članicu Britanskog komonvelta, Egipat doživljavao kao neprijatelja. Istovremeno, nekoliko evropskih zemalja nije predstavilo svoje sportiste zbog neslaganja sa akcijama SSSR-a u Mađarskoj, a NR Kina nije dijelila pravo učešća na takmičenjima sa Tajvanom.
Na toj teškoj političkoj pozadini, tim SSSR-a je, međutim, po drugi put u svojoj istoriji učestvovao u igrama. Bio je to ogroman uspjeh za sovjetske sportiste - tim zemlje zauzeo je prvo mjesto na neslužbenom poretku medalja. Sovjetske gimnastičarke, i muškarci i žene, posebno su se istakle. Na primjer, Larisa Latynina osvojila je 4 zlatne medalje. Fudbalska reprezentacija SSSR-a takođe je dobila zlato.
Drugo mjesto u nezvaničnom poretku ostalo je za Sjedinjene Države. Među sportistima ove zemlje, sportisti su postigli poseban uspjeh, na primjer, Bobby Morrow, koji je dva puta postao olimpijski prvak.
Sportisti iz Australije takođe su postigli značajan uspeh. Možemo spomenuti i mađarsku gimnastičarku Agnes Keleti, koja je osvojila 3 zlatne i 2 srebrne olimpijske medalje.
