Ljetne olimpijske igre u Minhenu 1972. postale su jedna od najpoznatijih. Grad se za to priprema već dugi niz godina, izgrađeni su mnogi novi sportski objekti. Na takmičenju je učestvovao rekordan broj sportista i zemalja učesnica. Uprkos tome, svijet je nije pamtio po sportskim dostignućima, već po potpuno drugačijim događajima.
7134 sportista iz 121 zemlje učestvovalo je na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine. Po prvi put su svoje sportiste poslali Albanija, Gornja Volta, Gabon, Dahomey, Sjeverna Koreja, Lesoto, Malavi, Saudijska Arabija, Svazilend, Somalija, Togo. Kompleti nagrada odigrani su u 23 sporta. Po prvi put tokom Olimpijskih igara predstavljena je službena maskota događaja, to je bio raznobojni jazavčar Waldi.
Prema rezultatima takmičenja, vodeći u poretku medalja bili su sportisti iz SSSR-a, koji su osvojili 50 zlatnih, 27 srebrnih i 22 bronzane medalje. Zanimljivo je da su sovjetski sportisti imali zadatak da osvoje najmanje 50 zlatnih medalja u čast 50. godišnjice osnivanja Sovjetskog Saveza. Sovjetski olimpijci su se nosili sa zadatkom. Drugo mjesto zauzeo je američki tim, a njegovi sportisti dobili su 33 zlatne, 31 srebrnu i 30 bronzanih medalja. Treće mjesto pripalo je DDR-u sa 20 zlatnih, 23 srebrne i 23 bronzane medalje.
Natjecanja u atletici bila su vrlo tvrdoglava. Sovjetski sprinter Valery Borzov uspio je osvojiti dvije zlatne medalje odjednom, razbivši nepodijeljeni monopol Amerikanaca. Domaćim sportistima ovo su bile prve zlatne medalje u sprintu. Viktor Saneev osvojio je svoju drugu zlatnu medalju u troskoku. Lenjingradski student Jurij Tarmak postao je prvak u skoku u vis, savladavši visinu od 223 cm. Gimnastičarka Olga Korbut sjajno je nastupila osvojivši tri medalje najvišeg standarda i jednu srebrnu odjednom.
Kubanski bokseri koje je trenirao sovjetski trener Andrej Chervonenko pokazali su senzacionalan rezultat u Minhenu, osvojili su tri zlatne medalje. Bokseri iz SSSR-a s dvije zlatne medalje bili su odmah iza njih. Sve zlatne medalje, osim jedne, pripale su sovjetskim veslačima u kajaku i kanuu. U slobodnom stilu i klasičnom hrvanju, hrvači iz SSSR-a osvojili su 9 zlatnih medalja.
Ne bez sportskih senzacija na Olimpijskim igrama - posebno je američki plivač Mark Spitz postigao neviđeni uspjeh, osvojivši odjednom sedam zlatnih medalja i postavivši sedam svjetskih rekorda.
Na nesreću, Olimpijske igre u Minhenu zasjenila je tragedija oduzimanja izraelskog tima od strane palestinskih terorista 5. septembra. Vrlo neprofesionalni policijski pokušaj oslobađanja talaca rezultirao je smrću jedanaest sportista i jednog policajca. Upravo je ta tragedija navela svjetske tajne službe na stvaranje posebnih grupa za borbu protiv terorizma.
Odlučeno je da se Olimpijske igre nastave. Jedan od razloga ove odluke bila je želja da se pokaže da napori terorista ne mogu slomiti duh sportaša, a Olimpijske igre su iznad bilo kakvih političkih razlika.
