1972. su se po prvi put Olimpijske igre održale izvan Sjedinjenih Država i Evrope. Glavni grad XI zimskih olimpijskih igara bio je japanski grad Sapporo. Igre su se održavale od 3. do 13. februara.
Japan u to vrijeme nije tvrdio da je vodeća sportska sila. Stoga je glavni cilj Japanskog olimpijskog komiteta bio pokazati društvena i ekonomska dostignuća zemlje u poslijeratnim godinama. Preko 4.000 novinara je dobilo akreditaciju za igre. Ovo je bio prvi rekord na Olimpijadi.
Sapporo je već dobio pravo da bude domaćin Olimpijskih igara 1940. godine, ali zbog rata s Kinom Japanski olimpijski komitet je napustio ovu časnu misiju. Olimpijske igre vratile su se u Japan nakon duge 32 godine. Na takmičenju 1972. godine učestvovali su sportisti iz 35 zemalja, ukupno je učestvovalo 1006 sportista. Po prvi put su se u igrama natjecali sportisti iz takve nezimske zemlje kao što su Filipini.
U Saporu je odigrano 35 kompleta nagrada u 10 sportskih disciplina. Prvo mjesto u neslužbenom poretku medalja sa sigurnošću je zauzela ekipa SSSR-a. Sovjetski sportisti osvojili su 16 medalja, uključujući 8 zlatnih. Drugo mjesto, za mnoge neočekivano, zauzela je reprezentacija DDR-a, koja je po drugi put u istoriji ove zemlje učestvovala u zimskim igrama.
Junakinja Olimpijskih igara bila je skijašica Galina Kulakova, koja je na istim igrama osvojila tri zlatne olimpijske medalje (daljine od 5 i 10 km i štafeta 4x7,5 km). Još jedan heroj bio je Holanđanin Ard Skhkenk. Osvojio je tri zlatne medalje u brzom klizanju (1500m, 5000m i 10000m). Kasnije je u njegovu čast u Holandiji imenovana sorta tulipana.
Na Olimpijskim igrama u Saporu, sjajna klizačica Irina Rodnina prvi put je postala olimpijska šampionka. Tada je klizala u tandemu sa Aleksejem Ulanovom. Drugo mjesto u konkurenciji parova zauzeli su takođe sovjetski sportisti, to su bili Ljudmila Smirnova i Andrej Suraikin.
Nastupi japanskih skakača postali su prava senzacija. Japanci, koji nisu računali na veliki uspjeh, zauzeli su cijeli postolje u skoku sa odskočne daske od sedamdeset metara. Ali prije toga, japanski tim imao je samo jednu srebrnu olimpijsku medalju, osvojenu na igrama 1956. u Cortinu d'Ampezzo.
Zimske igre u Saporu obilježene su borbom protiv "profesionalnosti" u olimpijskom pokretu. Austrijski skijaš Karl Schranz suspendovan je sa takmičenja. Ovo je drugi put da pati. Prvi put mu je oduzeta zlatna olimpijska medalja na Igrama 1968. u Grenoblu. Schranz je kažnjen zbog ugovora sa sponzorima i oglašavanja za proizvođače sportske odjeće. Tih se godina vjerovalo da novcu nije mjesto u amaterskom sportu.
Sukob profesionalaca i amatera bio je uzrok kanadske hokejaške ekipe koja je bojkotovala utakmice u Sapporu. Kanadski hokejaši insistirali su na tome da NHL sportistima daju pravo učešća na Olimpijskim igrama, ističući da su sovjetski hokejaši amateri samo "na papiru". Ali njihov zahtjev nije bio zadovoljen, što je rezultiralo time da su osnivači hokeja na ledu odbili sudjelovati u natjecanju. Hokejaši SSSR-a postali su pobjednici, Amerikanci su zauzeli drugo mjesto, a atletičari Čehoslovačke bronzu.
Zanimljiva činjenica: tokom probe za otvaranje igara, jedan od gledalaca je organizatorima skrenuo pažnju na pogrešan raspored prstenova na olimpijskoj zastavi. Prema pravilima, prstenovi su poredani sljedećim redoslijedom: plavi, žuti, crni, zeleni, crveni. Ispostavilo se da se na svim Zimskim igrama od 1952. godine vijorila pogrešna zastava. I niko nije primijetio grešku.
