Joga stječe popularnost među ljudima u zapadnom društvu. Ali da li svi koji je zanimaju znaju šta je to, "joga"? Postoje mnogi mitovi i zablude o ovom pitanju. Obična gimnastika često se naziva jogom, a jogi je osoba koja se savije na neki nezamisliv način, dugo sjedi u nepomičnom položaju ili bruji nešto sebi nerazumljivo. Kakve veze sve ove ideje imaju sa istinitim opisom drevnog učenja?
Prvo što treba započeti s definicijom joge je da je joga sistem samospoznaje. I to samospoznavanje se događa, uključujući kroz rad s fizičkim tijelom (ljude vidimo u raznim asanama), također kroz rad s dahom (pranajama), glasom (mantra) i apsolutno kroz sve manifestacije osobe. Joga je univerzalna. Joga odgovara svima!
Svi se razvijamo tokom života, tokom mnogih naših života. Međutim, nije sve ovo svesno. Ali za sve svoje vrijeme, prije ili kasnije želja za samospoznajom i razvojem u čovjeku postaje sve svjesnija. I tu joga dolazi u pomoć! A neke od njegovih vrsta, poput rada s našim manifestacijama (fizičko tijelo, misli, osjećaji), samo su opcije za ono što možemo sami odabrati u potrazi za putem duhovnog razvoja.
Odlučili smo da je joga prije svega sustav samospoznaje. Koji još važni kriteriji postoje? Koji god sistem ljudi nazivali jogom, ali s pravom se to može smatrati samo učenjem koje se pridržava prvog i drugog principa joge.
O čemu govorimo, pitaće se oni koji su tek započeli svoje upoznavanje s jogom. Ukratko, prvo je načelo dobrote i ne šteti nijednom živom biću, a drugo je načelo logike i zdravog razuma. Ako se u sistemu ne spominju ovi principi ili se o njima zna, ali oni nisu ispunjeni, onda se takav sistem, a priori, ne može smatrati jogom. To su glavni kriteriji pomoću kojih možemo utvrditi pripadnost ovog ili onog učenja najstarijim znanjima.
