Olimpijske igre, održane u Atini 1896. godine, bile su prve igre povezane sa modernim olimpijskim pokretom. U mnogočemu su se razlikovali od onih sportskih takmičenja koja se organiziraju u naše vrijeme, jer u to vrijeme glavne tradicije Olimpijskih igara još nisu bile formirane.
Pitanje oživljavanja Olimpijskih igara više puta se raspravljalo u različitim zemljama, ali ova ideja ostvarena je samo zahvaljujući naporima Francuza Pierrea de Coubertina, koji je 1984. stvorio MOK. Prvotno je bilo planirano da se događaj održi 1900. godine, ali organizatori su se bojali da će nakon šest godina čekanja interes za igre nestati, a njihovo održavanje biti besmisleno. Pri odabiru mjesta održavanja Olimpijskih igara razmotreno je nekoliko gradova, ali na kraju su odabrali Atinu kako bi naglasili vezu između modernog pokreta i antičkog.
Ceremonija otvaranja održana je 6. aprila. Kao i u naše vrijeme, obuhvatio je kratki govor šefa države, gdje su se održavale igre, kao i izvođenje olimpijske himne. Ali postoje i razlike: posebno, 1896. još nije postojala zakletva sportista. 241 osobi je bilo dozvoljeno da učestvuje na Olimpijskim igrama, štoviše, među njima nije bilo sportista. Održana su takmičenja u 9 sportova: atletika, streljaštvo, umjetnička gimnastika, grčko-rimsko hrvanje, plivanje, biciklizam, dizanje tegova, tenis i mačevanje.
Na Olimpijskim igrama u Atini još nije bilo uobičajeno dijeliti sportiste prema nacionalnosti, pa su članovi MOK morali mnogo godina kasnije saznati koja je od četrnaest zemalja učesnica osvojila medalje u određenom sportu. Problem je bio i u tome što su u teniskom takmičenju učestvovale mješovite ekipe. Pored toga, neki sportisti imali su državljanstvo jedne zemlje, ali su zapravo živjeli u drugoj. Ipak, dijelom je bilo moguće postići dogovor i podijeliti medalje, iako još uvijek postoje kontroverzne točke.
Na veliku žalost Grka, na Olimpijskim igrama 1896. prva mjesta uglavnom su zauzeli stranci. Amerikanci su osvojili zlato u takmičenjima u troskoku i bacanju diska, kao i u sprintu na 100 i 400 m. Francuski Paul Masson pobijedio je u sprinterskoj trci i biciklističkim utrkama na 2000 i 10000 m. Među dizačima tegova najbolji su bili Englez Launceston Elliot i Danac Viggo Jensen. Nijemci su se istakli u rvanju i gimnastici, a Mađar Alfred Hayos pobijedio je u plivanju. Grci su osvojili medalje za pobjedu u trčanju, gađanju revolverom i vojnom puškom i mačevanju folijom. Mješovita anglo-njemačka ekipa pobijedila je u teniskom takmičenju.
