Olimpijske igre, nekada najvažniji događaj u antičkoj Grčkoj, a potom zabranjene kao poganske igre, oživjele su krajem 19. vijeka. Inicijator njihovog oživljavanja bio je francuska javna ličnost barun Pierre de Coubertin.
Uvjereni ljubitelj zdravog načina života, de Coubertin je na sve moguće načine vodio kampanju u korist sporta. Prema njegovom mišljenju, ovo ne samo da doprinosi poboljšanju zdravlja i fizičkih sposobnosti ljudi, već i jača mir među ljudima. "Bolje se natjecati na sportskim terenima nego na bojnom polju!" - to je bilo jedno od Baronovih čvrstih uvjerenja.
Arheološka iskopavanja na teritoriji Olimpije, uslijed kojih su sami sportski objekti otvoreni svijetu i na kojima su se takmičili drevni grčki sportisti, izazvala su veliko zanimanje za Olimpijske igre kod širokih narodnih masa. Stoga su de Coubertinove ideje brzo osvojile sve više novih pristalica. Odluka o održavanju prvih olimpijskih igara našeg doba donesena je na kongresu održanom u Parizu u junu 1893. godine.
Delegati Kongresa odlučili su da će se igre održati 1896. godine, te da će čast održavanja biti povjerena Atini, glavnom gradu Grčke. Ovo je trebalo da nosi duboko simbolično značenje, odnosno oživljene Olimpijske igre vratile su se tamo gdje su nekad počele. Kako bi se razmotrila i razriješila sva organizaciona pitanja, stvoren je MOK - Međunarodni olimpijski komitet. Njegov prvi predsjednik bio je Demetrius Vikelas, Grk po rođenju, gorljivi pobornik ideje o oživljavanju igara. Pierre de Coubertin izabran je za generalnog sekretara MOK-a.
Prve olimpijske igre našeg doba održane su u Atini od 6. do 15. aprila 1896. godine. Ceremoniju igara otvorio je grčki kralj George I. U njima su učestvovali sportisti iz 14 zemalja. Samo muškarcima je bilo dozvoljeno da se takmiče u 9 sportova (u potpunosti u skladu s pravilima drevnih olimpijskih igara).
Uspjeh oživljenih Olimpijskih igara nadmašio je sva očekivanja. Štampa širom svijeta s oduševljenjem je opisivala napredak u hrvanju. Interes za sport je višestruko porastao. Visoki grčki zvaničnici iznijeli su prijedlog da se Olimpijske igre uvijek održavaju samo u njihovoj zemlji. Međutim, MOK se nije složio, odlučivši da se svaka naredna Olimpijada održi na novom mjestu, jer su ideali sporta i mira jednako dragi svim ljudima.
