Zloglasne Olimpijske Igre U Moskvi 1980

Zloglasne Olimpijske Igre U Moskvi 1980
Zloglasne Olimpijske Igre U Moskvi 1980

Video: Zloglasne Olimpijske Igre U Moskvi 1980

Video: Zloglasne Olimpijske Igre U Moskvi 1980
Video: Moscow 1980 Opening Ceremony - ЦЕРЕМОНИЯ ОТКРЫТИЯ МОСКВА 1980 ОЛИМПИАДЫ 2024, April
Anonim

XXII Ljetne olimpijske igre održane su u Moskvi od 19. jula do 3. avgusta 1980. Za to vrijeme postavljeno je 36 svjetskih i 74 olimpijska rekorda, ali Olimpijske igre u Moskvi pamtile su se ne samo po sportskim dostignućima.

Zloglasne Olimpijske igre u Moskvi 1980
Zloglasne Olimpijske igre u Moskvi 1980

Olimpijske igre 1980. bile su jedinstvene ne samo za SSSR, već i za čitav svijet - po prvi put su Olimpijske igre održane u socijalističkoj zemlji. U čast ovog događaja, Sovjetski Savez je otvorio svoja vrata za strane državljane, ali nisu svi mogli doći.

20. januara 1980. američki predsjednik Jimmy Carter najavio je bojkot Olimpijskih igara u Moskvi i pozvao druge zemlje da to učine. Razlog bojkota bio je uvođenje sovjetskih trupa u Afganistan. Takav Carterov potez u velikoj je mjeri diktirao njegova želja da sebi doda glasove uoči izbora: mnogi američki građani optužili su predsjednika da je bio pretjerano liberalan prema Sovjetskom Savezu. Još 63 države, uključujući Kanadu, Njemačku, Japan i Austriju, odazvale su se pozivu na bojkot Olimpijskih igara u Moskvi. Situaciju je pogoršala politička konfrontacija zemalja Varšavskog pakta i zemalja NATO-a. U Sjedinjenim Državama se očekivalo da odsustvo među učesnicima

Olimpijske igre sportista iz vodećih zapadnih zemalja i Kine učinit će Igre u Moskvi drugorazrednim događajem.

Tri dana prije otvaranja Olimpijskih igara, tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samarancha održao je pregovore i nagovorio Italiju, Veliku Britaniju i Španiju da pošalju svoje sportiste na Igre u Moskvu. Iz mnogih zemalja koje su učestvovale u bojkotu, na primjer iz Francuske, Velike Britanije, Grčke, sportisti su dolazili pojedinačno i nastupali pod olimpijskim zastavama. Uprkos svim naporima, Igre u SSSR-u imale su najmanji broj učesnika od Olimpijskih igara 1956. u Melbourneu.

XXII Olimpijske igre godine još jednom su dokazale da Olimpijske igre nisu samo sportska takmičenja, već i politička borba između država. Nažalost, desetine sportista iz različitih zemalja svijeta patilo je od ove borbe, koji su sanjali da se takmiče na Olimpijskim igrama, ali nikada nisu uspjeli pokazati svoja sportska dostignuća. Četverostruka olimpijska prvakinja Lisa Leslie komentirala je: "Političari iz Washingtona uništili su sudbinu mnogih sjajnih sportista: neki još uvijek žale što su izgubili četiri godine života, dok drugi smatraju da njihove medalje nisu u potpunosti kompletne." Kasnije su, kako se očekivalo, SSSR i njegovi saveznici najavili bojkot Olimpijskih igara 1984. koje su se održale u Sjedinjenim Državama. Ova odluka utjecala je na sudbinu mnogih sovjetskih sportista i ubrzo je tim SSSR-a izgubio vodeće pozicije.

Preporučuje se: