Kakve Su Bile Olimpijske Igre 1912. U Stockholmu

Kakve Su Bile Olimpijske Igre 1912. U Stockholmu
Kakve Su Bile Olimpijske Igre 1912. U Stockholmu

Video: Kakve Su Bile Olimpijske Igre 1912. U Stockholmu

Video: Kakve Su Bile Olimpijske Igre 1912. U Stockholmu
Video: Djuro u Stockholmu 2024, Marš
Anonim

Pete po redu Olimpijske igre u Stokholmu (Švedska) održane su od 5. maja do 27. jula 1912. godine. Prisustvovalo im je 2407 sportista, uključujući 48 žena, iz 28 zemalja. Program je obuhvatio 14 sportskih i 5 umetničkih takmičenja, a izvučene su 102 nagrade.

Kakve su bile Olimpijske igre 1912. u Stockholmu
Kakve su bile Olimpijske igre 1912. u Stockholmu

Nikada nijedna druga Olimpijska igra nije bila organizovana tako temeljito - sagradili su divan stadion, detaljno razradili takmičarski program. Bukvalno je cijeli grad gledao Olimpijske igre, svuda je vladala svečana atmosfera. Konačno, Pierre de Coubertin je vidio ostvarenje svojih glavnih ideja.

Gustina rezultata sudionika, kao i obilje rekorda, pokazali su da je rivalstvo sportista na Olimpijskim igrama dostiglo nivo na kojem je potrebno vrijedno trenirati za pobjedu u bilo kojem sportu.

Otprema velike ruske reprezentacije (178 ljudi) u ovim uvjetima dovela je do krajnje neuspješnog nastupa našeg tima. Novine su ga čak zvale i "Sportska Tsushima". Ekipa u nezvaničnom poretku zauzela je tek 16. mjesto, a sve zbog toga što je bila užurbano popunjena.

Američki tim imao je najviše zlatnih medalja - samo 63 medalje, od čega 25 zlatnih i 19 srebrnih i bronzanih. Međutim, po ukupnom broju medalja (65 komada) Sjedinjene Države pretekla je Švedska (24 + 24 + 17), a treće mjesto zauzeli su sportisti iz Velike Britanije - 41 medalja (10 + 15 + 16).

Značajno je da je Finska, koja je u to vrijeme bila dio Rusije, predstavila neovisnu ekipu, na kraju zauzevši počasno 4. mjesto sa 26 medalja (9 + 8 + 9). Rusija je imala samo 4 medalje (2 "srebrne" i 2 "bronzane"). Međutim, postojala je još jedna medalja - zlatna. Nakon natjecanja predat je konjaniku Karolu Rummelu. Prevladavajući prepreke, sportista se nije nosio sa posljednjim. Kao rezultat toga, njegov konj je pao na Rummela. Ipak, sportaš se, snažnim naporima, popeo na konja i stigao do cilja, neprestano držeći prsa rukom. Nakon završetka, izgubio je svijest i s prijelomom od 5 kukova prebačen je u stokholmsku bolnicu.

Ovu dramu pratio je švedski kralj Gustav V, takođe pokrovitelj Igara. Lično je naredio da se baci još jedna medalja i uruči je Rummelu na bolničkom odjelu.

Takođe na Igrama V olimpijade po prvi put je organizovano umetničko takmičenje. A prvo „zlato“u okviru kulturnog programa Igara dodijeljeno je pjesmi „Oda sportu“. Njeni autori bili su Nijemac M. Eshbach i Francuz G. Hohrod, iako se kasnije ispostavilo da je "Odu sportu" napisao Pierre de Coubertin, a ta su imena bila samo pseudonimi. Tako je Coubertin želio približiti njemački i francuski narod suočeni sa sve većom prijetnjom neprijateljstava.

Preporučuje se: