Međunarodni olimpijski komitet odlučio je biti domaćin Zimskih olimpijskih igara u Grenoblu. Ovaj grad postao je drugi grad u Francuskoj nakon Chamonixa koji je bio domaćin zimskih sportskih događaja ovog nivoa.
Zimske olimpijske igre 1968. bile su prekretnica u ovom sportu. Predstavljena je najvažnija inovacija - doping test. Poznato je da su prve supstance koje utječu na atletske performanse postojale i mogle se koristiti i prije Drugog svjetskog rata. Poslijeratni uspjesi farmakologije mogli bi pretvoriti Olimpijske igre u natjecanje za doktore s izuzetno neugodnim posljedicama za sportaše. Nakon toga poboljšani su doping testovi nakon pronalaska novih zabranjenih droga.
Predstavnici 37 timova stigli su u Grenoble. Po prvi put su se na igrama mogle vidjeti dvije odvojene grupe njemačkih sportista - iz DDR-a i iz SRN-a. Takođe su sportisti iz Maroka prvi put stigli na utakmice. Sportisti ove zemlje postali su jedini predstavnici afričkog kontinenta na igrama.
Norveška je zauzela prvo mjesto na nezvaničnom poretku zemalja po broju medalja. Sovjetski Savez zaostajao je za njom samo jednom nagradom. Zlato je dodijeljeno sovjetskoj hokejaškoj reprezentaciji, kao i biatlonskoj. Visoke rezultate, kao i na prošlim olimpijadama, pokazali su klizači iz SSSR-a. Zlato su osvojili par Ljudmile Belousove i Oleg Protopopov, a srebro Tatiana Zhuk i Alexander Gorelik.
Treće mjesto pripalo je domaćinu takmičenja - Francuskoj. Prava zvijezda francuske reprezentacije bio je skijaš Jean-Claude Killy, koji je osvojio 3 zlatne medalje.
Sjedinjene Države izašle su s prilično skromnim rezultatima, završivši na tek 9. mjestu. Jedinu zlatnu medalju za reprezentaciju osvojila je klizačica Peggy Fleming. Još jedan klizač, Tim Wood, postao je osvajač srebrne medalje. Američki klizači takođe su dobili nekoliko medalja.
Olimpijske igre nisu prošle bez skandala. Konkretno, zbog kršenja pravila takmičenja, diskvalificirane su 4 sanjke iz DDR-a, od kojih su 3 prethodno zauzele vodeće pozicije u finalu takmičenja.
