Zimske olimpijske igre jedan su od najspektakularnijih sportskih događaja i uvijek postoji ozbiljna borba za pravo njihovog domaćinstva. Ponekad se pobjednik određuje sa nekoliko glasova. Međutim, austrijski Innsbruck, glavni grad Zimskih igara 1964., pobijedio je svoje konkurente s očitom prednošću.
IX zimske olimpijske igre održane su u austrijskom gradu Innsbrucku od 29. januara do 9. februara 1964. godine. Odluka o održavanju Olimpijskih igara u Austriji doneta je na 55. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog komiteta, održanom 26. maja 1959. u Minhenu.
Predstavnici Austrijskog olimpijskog komiteta najavili su želju za održavanjem Zimskih igara u Innsbrucku tokom prepiske sa rukovodstvom MOK-a koja se održavala od avgusta 1950. do aprila 1951. godine. Austrijska namjera da bude domaćin Zimskih olimpijskih igara ispunjena je sasvim dobro, delegati Međunarodnog olimpijskog komiteta posjetili su gradove Badgastein i Innsbruck tokom 45. zasjedanja MOK-a u Beču u maju 1951. godine. Svrha posjete bila je procjena mogućnosti da ovi gradovi budu domaćini Zimskih igara.
Rezultati posjete bili su sasvim zadovoljavajući za delegate odbora, a 1952. godine predstavnici Innsbrucka prijavili su se da svoj grad smatraju glavnim gradom jedne od budućih Zimskih olimpijskih igara. Početkom 1954. austrijski vladini krugovi potvrdili su spremnost da podrže i financiraju Olimpijske igre, što je nesumnjivo utjecalo na rast rejtinga Innsbrucka.
26. maja 1959. godine u Minhenu se održalo 55. zasjedanje MOK-a na kojem je trebalo izabrati mjesto održavanja IX Zimskih olimpijskih igara 1964. godine. Rivali Innsbrucku bili su kanadski Calgary i finski Lahti. Kao rezultat glasanja, Innsbruck je ubjedljivo izborio pobjedu, dobivši 49 glasova za 9 za Calgary. Lahti nije dobio nijedan glas.
Austrijanci su ispunili sva obećanja, Innsbruck se izvrsno pripremio za Olimpijske igre. Rekonstruisani su stari sportski objekti, stvoreni su novi. Ni neobično toplo vrijeme nije moglo ometati održavanje Igara; uz pomoć vojske organizirana je dostava snijega na takmičarske staze. Ukupno je trebalo donijeti više od 15 hiljada kubnih metara.
Na takmičenju je učestvovao rekordan broj sportista - 1.111 olimpijaca iz 36 zemalja. U ukupnom ekipnom takmičenju, tim SSSR-a samouvjereno je zauzeo prvo mjesto, osvojivši 11 zlatnih, 8 srebrnih i 6 bronzanih medalja. Domaćini olimpijade mogli su zauzeti treće mjesto, austrijski tim je dobio 4 zlatne, 5 srebrnih i 3 bronzane medalje. Treće mjesto pripalo je Norvežanima - 3 zlatne, 6 srebrnih i 6 bronzanih medalja.
